Anatomske karakteristike lopoča

Lopoči rastu iz podvodnog puzavog rizoma koji se čvrsto drži za dno potoka ili jezera, debelim bijelim korijenjem. Iz rizoma razvija se i fino, dugo korijenje koje služi biljci za usvajanje hranjivih tvari iz supstrata. Razlikujemo lopoče koje rastu u hladnim, sjevernijim krajevima, takozvane otporne lopoče i one koji rastu u toplim suptropskim i tropskim krajevima, odnosno tropske lopoče. Rizom lopoča može imati razne oblike, ovisno o samoj vrsti lopoča, te se kategoriziraju u nekoliko skupina: Odorata-tip (najstariji i najčešći kultivari u uzgoju), Tuberosa-tip, Marliac-tip ( u čast najpoznatijem oplemenjivaču lopoča Latour-Marliac), Mexicana-tip (stvaraju duge vriježe na čijim krajevima se pojavljuju gomolji) i Pineapple (ananas) – tip. Tropski lopoči rastu iz lukovica iz koje se spiralno razvijaju listovi. Rizomi lopoča su uvijek prepuni ožiljaka otpalih listova.

Listovi kod lopoča poprimaju razne oblike i razne veličine. Primarno služe biljkama za disanje i stvaranje hrane putem fotosinteze. Razvijaju se iz rizoma te rastu do površine vode pomoću dugih peteljki. Tamo-zelene su boje te često su u mladosti prošarani smeđim mrljama. Rijetke sorte zadržavaju tamne strije na listovima jednom kada narastu do pune veličine. Jedna od tih sorti je N. "Wanvisa" (smeđe strije po listovima) te sorta N."Arc-en-ciel" (koja ima listove prošarane s bijelim i ružičastim strijama).Gornja površina lista prekrivena je debelim slojem voska koji daje listovima sjajni, kožnati izgled. Sloj voska na listovima ima važnu ulogu u sprečavanju da se puči kroz koje biljka diše, začepe prašinom. Također, omogućava listovima da plutaju te stvara vodonepropusan sloj na listu. Kada se list smoči vodom, zbog voskastog sloja, stvaraju se okrugle kapljice koje kretanjem po listu skupljaju prašinu te ga tako čiste površinu lista. Donja strana lista je često lagano prekrivena dlačicama te je zelene, smeđe, crvenkaste ili ljubičaste boje koja pomaže u prikupljanju svjetlosti. Ona ima i jaku adhezijsku silu za vodom što omogućava listu da leži ravan na površini vode. Izražene žile služe kao potporanj ostaloj strukturi lista. Rubovi lista mogu biti različitog oblika. Kod tropskih lopoča on je većinom valovit i nazubljen dok je ravan kod otpornih lopoča.

Svi listovi kod lopoča imaju karakterističan središnji sinus (prorez) od ruba do sredine lista. Sinus može imati razne oblike: lapovi dviju polovica lista mogu biti potpuno ravni te tako tvoriti ravan sinus, mogu biti lagano priljubljeni jedan uz drugog, tvoreći konkavni ili konveksni sinus ili se mogu preklapati tvoreći preklapajući sinus.

Peteljke listova su prepune zračnih kanala koji omogućavaju zraku da putuje sve do korijena. Ovi su kanali često i prekriveni tankim slojem sluzi koju izlučuje specijalne sklereidne stanice. Dužina same peteljke ovisi o kultivaru (ovisno da li je to patuljasti, srednji ili veliki lopoč) i o dubini vode. Što je voda dublja to je dužina peteljke veća. Peteljke imaju mogućnost stalnog izduživanja pa tako ako se list iznenadno nađe ispod vode uslijed nagle poplave, izduživanjem peteljke liste će se u kratkom vremenu ponovno naći na površini vode.

Na površini vode mnoštvo listova tvori veliki okrugli sklop. Veličina sklopa ponovo ovisi o vrsti i bujnosti kultivara. Što je kultivar bujniji i veći to je prekrivena površina sve veća i veća. No, ne trebamo svi imati ogromna jezerca kako bi uživali u cvjetovima lopoča. Za patuljaste sorte dovoljna je i kanta vode koja se može smjestiti u bilo koji kutak.

Nymphaea Rosennymphe, lopoč, vrtlarija kalići
Nymphaea Rosennymphe. Cvijetovi ove sorte mijenjaju boju.

Cvjetovi lopoča pojavljuju se pojedinačno na dugim i debelim cvjetnim stapkama ravno iz sredine pupa na vrhu podanka. Plutaju ili su lagano uzdignuti iznad površine vode (tropski lopoči). Cvjetovi mogu imati razne oblike; okrugli, zvjezdasti, u obliku pehara ili božura (loptasti). Cvatnja traje od lipnja do listopada neovisno o kultivaru te ovisi o temperaturi vode. Sklonost ka cvatnji ovisi o kultivaru; neki stvaraju više cvjetova dok drugi tek nekoliko tijekom sezone. Cvjetovi se otvaraju rano do kasno ujutro te ostaju otvoreni do kasno popodne. Tijekom ljetnih mjeseci u našim krajevima, kod otpornih lopoča zatvaranje cvjetova započinje oko 16 – 17 sati te oni ostaju zatvoreni tijekom cijele noći. Svaki cvijet traje 3-4 dana. Lapovi (4 do 12) kontroliraju otvaranje i zatvaranje cvijeta. Cvjetovi kod nekih sorti mogu biti iznimno veliki i do 20 cm u promjeru. Tropski lopoči dolaze u skoro svim mogućim bojama uključujući plavu i ljubičastu, boje koje nisu zastupljene kog otpornih lopoča. Recentni pokušaji križanja tropskih i otpornih lopoča dovelo je do stvaranja otpornih križanaca s cvjetovima plavo-ljubičaste boje (N. "Siam purple 1 i 2"). Broj latica u cvijetu varira ovisno o sorti pa tako neke sorte mogu imati i preko 100 latica. Tropske lopoče dijelimo na one koje cvatu tijekom noći i one koji cvatu tijekom dana. Zadnjih nekoliko godina razvili su se i kultivari sa špricanim cvjetovima. Trenutno jedina dostupna sorta s takvim cvjetovima je N. "Wanvisa". Cvjetovi lopoča su lagano mirisni te oni privlače pčele iako su dizajnirani da ih oprašuju kornjaši.

S anatomskog gledišta strukture cvjeta, vanjski zeleni lapovi postepeno gube boju i pretvaraju se u petaloidne sterilne prašnike (latice) raznih boja i oblika. Latice postupno, prema sredini cvijeta, prelaze u prašnike te se na koncu u sredini stvara stigmatski disk tučka.

Nymphaea pygmaea Rubra, patuljasti lopoč, vrtlarija kalići
Nymphaea pygmaea Rubra. Patuljasti lopoči imaju cvjetove koji su veličine kovanice od 5 kuna.

Cvjetovi lopoča prvog dana imaju ženske osobine te se na centralnom disku stvara nektar. Drugog dana proizvodnja nektara staje, prašnici ispuštaju pelud te cvijet poprima muške osobine. Treći dan prašnici se potpuno preklope preko centralnog diska. Zbog samog procesa unutar cvijeta, lopoči se ne mogu samooprašivati. Za klijanje pelud treba nektar kojeg nema u cvijetu drugog dana nakon otvaranja kada se ispušta pelud. Novim, tek otvorenim cvijetovima, potreban je pelud iz drugog "starog" cvijeta kako bi se uspješno oprašili. Nakon oprašivanja cvjetovi se zatvaraju u pupoljke te se povlače ispod površine vode. Kod oprašenih cvjetova stapka se spiralno ovija ispod baze cvijeta te se počne razvijati sjemenski plod. Kada se sjemenke unutar ploda razviju, čitava se struktura ploda raspadne te oslobodi sjemenke. Sjemenke su omotane arilom koji im omogućava da plutaju neko vrijeme na površini vode te da se pomoću vodenih struja udalje od matične biljke. Osim sjemenom lopoči se razmnožavaju dijeljenjem/lomljenjem korijena (jake struje, nagle poplave, iskopavanje od strane životinja) te putem viviparnosti (živorodnosti). Viviparnost je oblik razmnožavanja kod lopoča koji se pojavljuje kada se u neoplođenom cvjetu počinju razvijati mlade biljke. Ta se pojava može vidjeti i na spoju gdje se peteljka lista spaja s laminom.