Upute o sadnji i uzgoju lopoča

-         Sadnja: sade se  potkraj zime ili u proljeće ili u bilo kojem trenutku tijekom vegetacije (ljeto).

-         Veličina vaze: biramo tako da usporedimo veličinu rizoma s promjerom vaze te koristimo omjer 2:1; biramo dvostruko veći promjer vaze u odnosu na dužinu rizoma (npr. ako je rizom dužine 15 cm promjer vaze mora biti minimalno 30 cm). To činimo zato što se rizom širi horizontalno po supstratu te mu je zato potrebno osigurati dovoljno prostora. Da bismo odredili visinu vaze koristimo isti omjer. Svakako prije sadnje žile treba dobro oprati i prikratiti te odstraniti sve mrtve i raspadajuće dijelove.

-         Presađivanje: mijenjamo i povećavamo veličinu vaze svake druge godine te koristimo uvijek omjer 2:1. Tu operaciju obavljamo u fazi mirovanja biljke, potkraj zime, kada je voda još hladna ili po potrebi tijekom vegetacije. Biljke posađene u male vaze trebat će češće presađivati. Prilikom presađivanja i rezanja rizoma na više dijelova uvijek koristimo oštar nož tako da nam rez ostane čist i gladak. Sadimo tako da 2/3 rizoma ukopamo u supstrat te ga usmjerimo prema najdužoj dijagonali posude s time da stranu rizoma s rezom naslonimo o stranicu posude.

-         Supstrat: koristimo uglavnom pjeskovit supstrat. Možemo koristiti običnu glinenu vrtnu zemlju (ne humusnu!) kojoj dodajemo 50% riječnog pijeska. Nikad ne koristimo univerzalni supstrat za biljke, treset ili druge organske mješavine za uzgoj bilja. Dobru mješavinu za sadnju čine 50% vrtne zemlje i 50% riječnog pijeska te 2 žlice peletiranog organskog gnojiva (npr. stalatico). Gnojivo stavljamo na dno vaze te ga prikrivamo sa 2-3 cm supstrata prije nego položimo žile i rizom lopoča u posudu. Žile nikako ne smiju biti u izravnom kontaktu s gnojivom. Površinu vaze prikrijemo pijeskom ili sitnim šljunkom (pogotovo ako u jezercu ima ribica).

-         Gnojidba: ako lopoče presađujemo svake godine gnojidbu ne treba obavljati budući da supstrat sadržava već dovoljne količine hranjivih tvari. Ako biljke ne presađujemo često, prilikom sadnje valja dodati u supstrat neko mineralno sporo otpuštajuće gnojivo kao Osmocote ili Basacote.

-         Položaj: lopoči vole uglavnom sunčani položaj, iako postoje sorte koje dobro uspijevaju i u polusjeni. Za bogatu cvatnju i normalan razvoj lopoči trebaju 4-5 sati direktne sunčeve svjetlosti dnevno.

-         Dubina sadnje: ovisi o sorti. Prilikom svake kupnje lopoča valja se raspitati o dubini na koju moramo posaditi biljku. Dubinu sadnje mjerimo od površine vaze do površine vode. Minimalna dubina sadnje iznosi 30 cm za patuljaste i spororastuće sorte do maksimalno 120-140 cm za najbujnije sorte.

-         Gustoća sadnje: svakoj sorti lopoča ostavljamo najmanje 1 m2 prostora. Za bujne sorte puštamo i do 2 m2 slobodne površine jezerca.

-         Održavanje: osim presađivanja i gnojidbe oko lopoča nema puno posla. Tijekom vegetacije valja odstraniti sve ocvale cvjetove te požutjelo i raspadajuće lišće.

-         Štetočine: uglavnom su to biljke otporne na bolesti. Povremeno na listovima možemo pronaći lisne uši koje lako odstranimo mlazom vode. Probleme mogu stvarati Koi šarani koji obožavaju grickati listove lopoča, a pogotovo mlade izboje koji su još pod vodom. U tom slučaju lopoče valja zaštiti mrežama koje ribe drže podalje od lišća i rizoma.

Skematski prikaz sadnje lopoča