Lotus je prilično lako uzgojiti iz sjemena. Prvenstveno moramo znati da se sjemenom mogu razmnožiti samo vrste, a nikako sorte (hibridne jedinke). Posijemo li sjeme sortnog lotusa nećemo dobiti potomke istih osobina kao i matična biljka. Naime, kod biljaka je proizvodnja sjemena vrhunac spolnog razmnožavanja. Tijekom tog procesa muški i ženski gameti spajaju se da stvore nove jedinke ili hembrije sa polovicu gena nasljeđenih iz muške jezgre (pelud) i polovicu gena naslijeđenih iz jajne stanice (jajašce). Takvi hibridni potomci obično pokazuju osobine oba roditelja te se stoga razlikuju od njih, ali i međusobno (nisu klonovi) te imaju jedinstvenu kombinaciju gena - genska varijabilnost. Genska varijabilnost omogućuje prilagođavanje populacije uvjetima okoliša te preživljavanje otpornih jedinki (a time se povećava fitness određene vrste). Takav će način razmnožavanja u biljkama uvijek imati prednost ispred svih ostalih načina razmnožavanja. Dakako postoje i biljne vrste koje se većinom razmnožavaju vegetativno. U takvu skupinu spadaju i močvarne i vodene biljke, pa tako i lotusi, koje često u prirodnim staništima stvaraju velike klonske populacije na obalama rijeka i jezera. No, prije ili kasnije i te će se biljke stvaranjem cvjetova, spolno razmnožiti.
Razmnožavanje sortnih lotusa iz sjemena nije moguće i zbog još jednog razloga. Lotusi su dihogamne biljke, tj. njihovi muški i ženki organi nisu spremni istodobno, a tako se izbjegava samooplodnja, proces koji smanjuje fitness vrste jer se stvaraju oslabljene jedinke – imbreed lines - koje imaju manju sposobnost prilagođavanja okolišu, a često su i sterilne. Kod lotusa sekvencijalnim hermafroditizmom u jednom cvijetu najprije dozrijevaju muške plodne stanice, a nakon toga ženske pa je tako lotusov cvijet, prvog dana muškog karaktera, drugog dana ženskog karaktera, a trećeg dana laganog hermafroditnog karaktera. Trećeg dana može doći do samooprašivanja ako se u cvijetu nalazi još peluda. Iako samooprašivanje može biti uspješno često dolazi do abortiranja hembrija pa se tako stvaraju sterilne sjemenke. U tom je slučaju preživljavanje biljke omogućeno vegetativim razmnožavanjem.
Kako prepoznati dobre sjemenke?
Lako! Uzmemo čašu vode i ubacimo u nju sjemenke. Dobre su one sjemenke koje potonu na dno čaše, a loše one koje plutaju na površini vode.
Treba li sjemenku na bilo koji način obraditi?
Da! Sjemenke lotusa imaju tvrdi tegument koji sprječava prodiranje vode do hembrija što stimulira njegovo klijanje. Zato prije sjetve tegument trebamo mehanički oštetiti. U tu svrhu poslužit će nam brusni papir. Sjemenku lagano trljamo po papiru na jednoj strani dok se ne pojavi unutarnji sloj, kotiledon, svjetlije boje. Pri tome moramo paziti da ne oštetimo kotiledon jer bi to moglo izazvati trulenje sjemenke.
Kako posijati sjemenku?
U principu postoje dva načina. Prvi je način taj da sjemenka proklije u posebnoj posudi pa da se ona kasnije presadi u odgovarajuću posudu sa supstratom i vodom. Taj je način zanimljiv ako želimo gledati uživo kako se hembrij razvija u odraslu biljku. Sjemenku jednostavno stavimo u visoku posudu s vodom i čekamo da nikne. Posudu smjestimo na topli položaj (optimalna temperatura vode je od 24 – 26 stupnjeva) s puno svjetla. Kasnije, kada biljčica razvije dovoljno korijena, možemo dodati pažljivo par centimetra supstrata. S takvom sjetvom ne treba započeti jako rano, ne prije ožujka, jer će u protivnom, u većini slučajeva, mlada biljka uginuti. Dug je put od sjetve, npr. u siječnju pa do pogodnog razdoblja za presadnju na otvoreno u svibnju. Lotusi su jako zahtjevne biljke, što se tiče svjetla, a u tom razdoblju godine nema ga u izobilju. Ubrzo će mladi lotus stvoriti par plutajućih listova te će ga trebati presaditi na trajnu lokaciju nakon što korijenje ispreplete sav supstrat u posudi. Tada pažljivo izvučemo biljku iz posude, pazeći pri tome da ne slomimo podanak te je posadimo u veliku posudu u kojoj će rasti idućih godina.
Drugi način sijanja je taj da sjemenku direktno ukopamo u veliku posudu sa zemljom u kojoj će se lotus razvijati. Takvim postupkom sprječavamo oštećenje veoma krhkog podanka lotusa tijekom presadnje. Budući da sjemenka klija u supstratu, mlada biljčica ima odmah na raspolaganju hranjive tvari koje su joj potrebne. Na otvorenom, sa sjetvom treba započeti kad se temperatura vode više neće spuštati ispod 20 stupnjeva, krajem travnja, ali ako posudu držimo u plasteniku, možemo započeti krajem ožujka. Sve što Vam sad preostaje je promatrati kako se mladi lotus razvija u veliku biljku.